Spomen-područje Dotrščina je autentična lokacija najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. Tijekom fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, od strane ustaškog režima, na području današnjeg spomen-područja ubijeno je nekoliko tisuća građana, ponajviše osoba iz Zagreba i okolice, ali i drugih. Dotrščina je i jedno od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. Spomen-područje prvi je put sustavno uređeno 1968. godine, a danas ima i status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
„What you remember saves you“
W. S. Merwin
ŠTO JE DOTRŠČINA?
Dotrščina je jedna od prostorno najvećih zagrebačkih park-šuma, veličine otprilike tri parka Maksimir. Dotrščina je ujedno lokacija najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba i jedno od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. Južni dio park-šume uređen je kao spomen-područje.
ŠTO SE DOGODILO NA PROSTORU DOTRŠČINE TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA?
Tijekom Drugog svjetskog rata, ustaški režim Dotrščinu je koristio kao lokaciju za masovno ubijanje antifašista, Srba, Židova i drugih žrtava terora.
ZAŠTO JE DOTRŠČINA ODABRANA KAO MJESTO ZA EGZEKUCIJE?
Za vrijeme Drugog svjetskog rata šuma Dotrščina nalazila se izvan administrativnih granica Zagreba. Šuma je bila dovoljno daleko od grada da sakrije masovni zločin, a dovoljno blizu da bude praktična lokacija za veliki broj pogubljenja koja su se tamo odvijala.
Konfiguracija terena, osobito u današnjoj Dolini grobova, pružala je izolirani ambijent za ubijanje.
ZAŠTO SU LJUDI UBIJANI?
Ekspanzijom nacističke Njemačke i fašističke Italije te uspostavom Nezavisne Države Hrvatske (NDH) uvedena je vladavina terora. Kvislinška država odmah po uspostavljanju donosi rasne i druge diskiriminacijske zakone koji se počinju i provoditi, između ostaloga i uspostavom mreže koncentracijskih logora i masovnim pogubljenjima na mjestima poput Dotrščine.
KAKO SU LJUDI UBIJANI NA DOTRŠČINI?
Strijeljanjem.
TKO SU POČINITELJI ZLOČINA?
Ustaše.
TKO SU ŽRTVE?
Protivnici režima, osobito Srbi, Židovi, antifašisti, partizani i drugi građani, uključujući maloljetnike. Većina žrtava su stanovinci i stanovnice Zagreba i okolice.
KOJI JE ETNIČKI SASTAV ŽRTAVA?
Popis žrtava odražava raznolikost tadašnjeg društva. Temeljem rasnih zakona ubijani su Židovi i Romi, dok su Srbi, Hrvati, Bošnjaci i drugi ubijani kao protivnici režima. Većina žrtava su Hrvati.
KOLIKO JE OSOBA UBIJENO NA DOTRŠČINI?
Znanstvena istraživanja pri državnim institucijama kroz projekt Dotrščina koji je trajao do 1986. godine utvrdila su oko 7000 žrtava, a taj broj nije konačan. Arhivska građa dostupna je ovdje. Neovisno o preciznom broju, na Dotrščini je ubijeno nekoliko tisuća ljudi.
ZAŠTO POPIS NA OVOJ WEB STRANICI NAVODI (SAMO) OKO 700 IMENA?
Popis na ovoj stranici je tek djelomični popis žrtava, a navodi imena osoba za koje je nedvojbeno utvrđeno da su ubijene na Dotrščini. Naime, egzekucije su se odvijale na niz lokacija po Zagrebu (npr. u Dotrščini obližnjem današnjem parku Prosinačkih žrtava itd.) pa se u dokumentima mjesto smrti često bilježi samo kao Zagreb, dok je za navednih oko 700 žrtava kao mjesto smrti navedena izričito Dotrščina.
S obzirom na masovnost ubijanja, karakter i ulogu lokacije Dotrščine tijekom ustaške vladavine terora, cjelovitiji popis podrazumijeva nekoliko tisuća ljudi.
DA LI SU ŽRTVE POKAPANE NA DOTRŠČINI?
Obiteljima žrtava bilo je dopušteno preuzimati tijela, pa je tek dio od ukupnoga broja žrtava pokopan baš na Dotrščini.
DA LI JE BIO POGUBLJENA NA DOTRŠČINI U PORAĆU?
Završetkom Drugog svjetskog rata, ratna djelovanja nastavila su se u nekim dijelovima Zagreba i okolice i nakon službenog datuma oslobođenja grada, 8. svibnja 1945. Dio ratnih aktivnosti događao se upravo u sjevernim dijelovima današnjeg Zagreba, s obzirom da je to bio jedan od pravaca povlaćenja kvislinških snaga. Nije isključeno da su se neka od ratnih djelovanja dogodila i na ili blizu prostora Dotrščine. Znanstvenih istraživanja koja potvrđuju sustavna pogubljenja na Dotrščini u poraću nema.
KADA JE UREĐEN SPOMEN-PARK DOTRŠČINA?
Neposredno po završetku Drugog svjetskog rata, obitelji žrtava spontao uređuju grobišta u Dolini grobova. Spomen-park sustavno se uređuje od 1960-ih godina, o čemu više pročitate ovdje.
ŠTO SE DOGODILO SA SPOMEN-PARKOM DOTRŠČINA 1990-ih?
S raspadom Jugoslavije i promjenom političkog sustava, Dotrščina je izbrisana iz službenih politika sjećanja. Ukinuti su posjeti obrazovnih ustanova. Tisuće antifašističkih spomenika u Hrvatskoj je uništeno ili oštećeno. Spomen-park je djelomično devastiran, najteže uklanjanjem info-ploče s ulaza u park koja je sažeto opisivala što se tamo dogodilo.
Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava (tzv. Vukojevićeva komisija),savjetodavno-stručno tijelo koje je osnovao Sabor i koja je djelovala od 1991. do 2002. godine, bez ikakvih dokaza sve dotršćinske žrtve pripisala je partizanima. Taj slučaj ostaje primjer radikalnog državnog revizionizma 1990-ih.
KAKAV STATUS IMA SPOMEN-PARK DANAS?
Spomen-park Dotrščina je trajno zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Održavanje je u nadležnosti Hrvatskih šuma.
ZAŠTO JE VAŽNO ODRŽAVATI SJEĆANJE NA ŽRTVE?
Masovnost sustavno organiziranog zločina i broj žrtava predstavljaju odgovornost sjećanja. Spomenici u okviru spomen-parka simboli su naše slobode.
KADA SU ZAPOČELE AKTIVNOSTI VIRTUALNOG MUZEJA DOTRŠČINA?
2012. Više potražite ovdje.